Današnja Narodna biblioteka u Goraždu osnovana je davne 1952 godine, i to u sastavu Opštinskog odbora i ima zaista dugu historiju svog djelovanja. U tom periodu nije imala svoje prostorije, započela je rad sa malim fondom od oko 400 knjiga, a na početku svog osnivanja nije imala ni svog bibliotečkog radnika. Priča o njoj počinje davne 1957 godine kada je Biblioteka pripala novootvorenom Radničkom domu, dobija svoje prostorije i stručno bibliotekarsko osoblje, a 1957.godine donesen je i prvi Zakon o bibliotekama i tada značajno raste i sam fond bibliotečke građe, koja već tada dobija i svoje prostorije i stalnog bibliotečkog radnika.
Zvanično biblioteka postoji od 1959 godine i njen Osnivač je Općina Goražde i njeno postojanje je od izuzetnog značaja za ove prostore. Odlukom Skupštine Opštine Goražde od 11 marta 1995 godine o promjeni naziva Radničkog Univerziteta Đuro Pucar-Stari Goražde u JU “Centar za kulturu”, Goražde, te od juna 1996 godine Biblioteka djeluje kao jedan od segmenata ove ustanove. Iz godine u godinu raste fond bogate historijske građe Biblioteke. Stara perodika čini posebnu dragocjenost ovog fonda kao i stare i rijetke knjige.
Ratnim dešavanjem na ovom prostoru zgrada, inventar, a posebno knjižni fond je bio dosta oštećen ili uništen tako da dio knjiga nije za upotrebu i iste treba isknjižiti iz ukupnog bibliotečkog fonda. U ovom periodu kada je Goražde bilo u teškoj situaciji izazvanom ratom, a grad prepun stanovnika iz okolnih gradova broj posjeta ovoj Biblioteci bio je nezapamćen i broj članova je dostizao cifru i preko svojih 2000 članova. Biblioteka je čak i u ratnim okolnostima radila i bila otvorena za svoje čitaoce.
U ratnom periodu (1992-1995) izašle su brojni ratni dnevnici sa ovih područja, koje naša Biblioteka također posjeduje. U ratnom periodu iz štampe naše ustanove izdata je i zbirka poezije mladih autora sa našeg područja pod nazivom “Juriš na snove”. Nacionalna Biblioteke BiH u povodu svog 50.godišnjeg postojanja 1995.godine dodjelila je Narodnoj Biblioteci Memoria Bosniacu. 2009.godine u izdanju također naše ustanove štampano je i reprint izdanje monografije prof.Rasima Živojevića “Goražde u prošlosti i danas”. Također u izdanju Centra 1997.godine izlaze i dvije zbirka poezije mr.Sanida Ziraka pod nazivom “Bosanski Phenix” i zbirka poezije mlade autorke Elvire Aganović pod nazivom “Gdje da stanem”. U 2014.godini iz štampe je izašla i zbirka stihopisa sa goraždanskih perivoja “Biljezi prijeđenog puta” čiji su autori članovi književnog kluba “Isak” koji djeluje pri Centru za kulturu. 2015.godine Munever Perla u izdanju naše kuće objavljuje zbirku poezije pod nazivom “Slike i prilike”. Posebno moramo naglasiti da u našem izdanju već 20 godina, dakle od 1997.godine pa sve do danas, iz štampe izlazi mala, ali za nas veoma velika zbirka dječije poezije pod nazivom “Drinske večeri dječije poezije” na koju smo posebno ponosni i koja je već dobila i regionalni karakter.
Na području cijelog Bosansko-podrinjskog kantona jedina je biblioteka ovakvog tipa, u kojoj je izvršena kompjuterska obrada knjižnog fonda u više navrata i u različitim programima vezanim za obradu knjižnog fonda Biblioteke. Trenutno knjižni fond se obrađuje po poslednjem program u kojem je većina Biblioteka iz BiH, a to je COBISS.net, putem kojeg je naš kompletan bibliotečki fond dostupan na internetu. Biblioteka raspolaže trenutno sa oko 43.000 monografskih publikacija koje su obrađene u ovom programu. Ovaj bibliotečki fond sačinjen je od određenog broja stručne literature iz političke, ekonomske, sociološke, psihološke, medicinske, filozofske, pravne oblasti, kao i knjiga klasične domaće i svjetske književnosti, te literature iz kulture i umjetnosti. Pored nabrojanog biblioteka raspolaže i sa određenim fondom enciklopedija iz različitih oblasti. Neizostavan dio knjižnog fonda jesu školske lektire. Biblioteka je podijeljena na dva odijela sa četiri prostorije i sa ukupnim kvadratnim prostorom od 110m2, te manjim magacinskim prostorom i to: odijela za odrasle i odijela za djecu, zavičajnim odjelom malom čitaonicom. Još jedna važna činjenica jest, da se u okviru nje nalazi i zavičajna zbirka koja broji negdje oko 60-tak knjiga. Od 26 oktobra 2006 godine u okviru Biblioteke otvoren je i “Kutak za slijepa i slabovidna lic”a, koji djeluje kao istureno odjeljenje za slijepa i slabovidna lica F BiH iz Sarajeva, čije je članstvo besplatno. A od 2009. godine djeluje i radi i “Iranski kutak” sa određenim naslovima monografskih i serijskih publikacija iranske književnosti. Biblioteka raspolaže i sa tri kompjutera novijeg tipa, kao i aparata za kopiranje i printanje. U Biblioteci su trenutno uposlena dva radnika što je nedovoljno u odnosu na ukupan knjižni fond i bibliotečki standard koje propisuje i sam Zakon o bibliotečkoj djelatnosti koji je na snazi od 1995.godine.
Za kompletnu obnovu i uređenje prostorija, nus prostoriju i kompjutersku opremu, kao i nabavku kancelarijskog materijala, zaslužna je Agencija za održivi razvoj “ Odraz”, koja je 2004. godine donirala značajna sredstva za opremu i adaptaciju prostora, kao i Fondacija za bibliotečku i Fondacija za izdavačku djelatnost koja podržava kako obnovu knjižnog fonda tako i obnovu kompjuterske opreme i kancelarijskog materijala.
Zahvaljujući velikom i raznovrsnom knjižnom fondu, uspijevamo udovoljiti potrebama naših čitalaca, a u nastojanju da svoj fond i dalje bogati, Biblioteka izdvaja sredstva od članarine za kupovinu knjiga, pa se danas u njoj mogu naći najnoviji naslovi i izdanja. Korisnici su sve kategorije čitalaca od djece predškolskog uzrasta, osnovnih i srednjih škola, studenata, radnika, domaćica do penzionera. Članstvo za odrasle košta 15 KM, a za djecu 10 KM i traje godinu dana. Članstvo na odjelu za slijepa i slabovidna lica, kao i odjel Iranskog kutka je besplatno.
Pored svakodnevnih finansijskih problema Narodna biblioteka kao radna jedinica u sastavu JU “Centar za kulturu” Goražde se izborila da se fond iz godine u godinu znatno povećava, te se tako na policama naše Biblioteke nalaze najnovija izdanja i iz zavičajnog fonda. Teško se dolazi do obnove onog knjižnog fonda prije svega tu mislimo na obnovu belatristike, ali ipak uposleni u Biblioteci uspijevaju održati kontinuitet rada i iz dana u dan njen broj korisnika se povećava. Svake godine obilježavamo oktobar-mjesec knjige, međunarodni dan dječije knjige i dječije književnosti, svjetski dan knjige i autorskih prava. Pomažemo u obilježavaju i već tradicionalnih književno kulturnih manifestacija “Dani Isaka Samokovlije Sunce nad Drinom” kao i “Drinskih večeri dječije poezije”.
Po svom značaju naša Biblioteka ima primat i zauzima značajno mjesto među prvim Biblioteka u F BiH što će potvrditi i matična NUB BiH iz Sarajeva.
Naš zadatak će i dalje biti da radimo na promociji naše Biblioteke i na taj način privući što veći broj korisnika u naše prostorije i dizati svijest o kulturi čitanja kod naših sugrađana onoliko koliko nam to uslovi budu dozvoljavali.